Javna rasprava o gradnji obaloutvrda u Goraždu: Nemojte nas štititi od Drine

59

 

Gradnja obaloutvrda, posebno visokog zida u goraždanskom naselju Luka posljednjih je mjeseci pokrenula lavinu nezadovoljstva građana Goražda koji se plaše da će ih ovakvi projekti potpuno odvojiti od Drine, a prekrasnu rijeku pretvoriti u kanal.

Da su protiv bilo kakvih intervencija na obalama Drine jasno su pokazali i na javnoj raspravi o izrađenim glavnim projektima, idejnim i tehničkim rješenjima za projektno područje Grada Goražde koju je iniciralo gradsko vijeće.

Tome je prethodila prezentacija projekta koji podrazumijeva izgradnju obaloutvrda kroz centar grada, kao i regulaciju korita Podhranjenskog potoka, što je nastavak započetih aktivnosti koje bi se finansirale iz kredita Svjetske banke, posredstvom Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH, za što je grad Goražde zatražio dodatnih oko 20 miliona maraka.

Međutim, i nakon rasprave ostalo je mnogo nejasnih detalja oko rješenja koja su tražena u okviru projekta zaštite od poplava, zbog čega su građani već nekoliko puta organizirali i masovne proteste u Goraždu.

“Nismo zadovoljni ni jednom opcijom, rekli su da kroz grad neće ići zid, a ustvari fino je rečeno 160 centimetara zida ide kroz grad, a na nekim dijelovima će biti po 90 cm. Mi bi najviše voljeli da se Luka vrati u prvobitno stanje, što se tiče nastavka projekta malo urediti i očistiti obalu, rekonstruisati, a ne praviti zidove”, kaže Senka Dedović, predstavnica Neformalne grupe građana Luka.

Struka tvrdi da je samo tražila rješenja za eventualni nastavak ovih aktivnosti uzvodno od Mosta “Žrtava genocida u Srebrenici”.

“Mi smo radili idejni projekat uređenja rijeke Drine kroz gradsko područje kao i glavnu pritoku Podhranjenski potok i prezentirali nekoliko mogućih rješenja kako bi se Goražde moglo zaštiti od poplava koje se mogu javiti jednom u sto godina bar, koje mi zovemo stogodišnje vode. Ja ne bih da sam na mjestu građana odmah odbila već bi zatražila neko vrijeme da se mogu informisati”, kaže Dalila Jabučar iz Instituta za hidrotehniku Sarajevo.

Međutim osim betonskih zidova kakav je izgrađen u naselju Luka postoje i savremenija, ali i skuplja rješenja. Naime cijena betonskog zida je oko 1,2 milion KM, dok je cijena montažne brane dvostruko veća. Za ugradnju samopodižućih barijera bilo bi potrebno oko 32 miliona maraka. Neki od prijeloga predviđaju i mehaničke brane, koje bi bile ugrađene u betonski zid.

Prisutni građani su poručili kako ne žele nastavak bilo kakve gradnje te istakli da sve na što se troše krediti Svjetske banke pogrešno, neučinkovito i sa aspekta urbanizma apsolutno neprihvatljivo.

“Zamolio sam odgovorne da nas ne štite od Drine. Jedini naš strah je da nas neko razdvoji od Drine. Za nas je prihvatljiv samo dio projekta sanacije trenutne obaloutvrde, ali bez ikakvih zidova koji su planirani projektom, do 60 cm na lijevoj i 160 cm na desnoj obali rijeke Drine. Živim 30-tak metara od Drine, i doživio sam samo jednu prirodnu poplavu, onu iz 1974. godine, a ni ona se ne bi desila, da smo tada imali današnju obaloutvrdu. Postojeća je sasvim dovoljna, al bi gospoda iz Agencije morali povesti računa o njenom održavanju, održavanju i čišćenju korita rijeke Drine, ali ne od pijeska i šljunka na Žanju, već od nakupljenog materijala uz same obale, a pogotovo na potezu Pobarnik – gradski most i Pobarnik – Mujković polje! Ako je neko danas čuo glas građana, ako ima čulo sluha, onda je ovo početak kraja ovog sramnog projekta, kakav je zamišljen. A ako ne, onda idemo dalje, jer pored izgleda projekta, još su upitnije zakonske procedure u svakom segmentu, o čemu su govorili neki sugrađani. Molim Vas, nemojte nas štititi od Drine”, poručio je Enes Džemidžić, gradski vijećnik.