Osnivanje ministarstva zdravstva BiH nije u skladu sa Ustavom

22

 

Članovi Ustavnopravne komisije Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine usvojili su danas na sjednici Prijedlog zakona o dopunama Zakona o prekršajima BiH.

U pitanju su zakonske dopune koje je predložilo Vijeće ministara BiH i kojima je namjera otkloniti probleme različite primjene odredbi o pripadnosti prihoda od novčanih kazni za prekršaje i uskladiti propise koje primjenjuju ovlaštena tijela i sudovi prilikom izricanja prekršajnih sankcija.

Članovi Komisije nisu utvrdili usklađenost sa Ustavom i pravnim sistemom kada je u pitanju dopuna Zakona o Vijeću ministara BiH koje je predložio delegat Kluba Bošnjaka u Domu naroda Denis Bećirović (SDP) kojim je predviđeno osnivanja Ministarstva zdravstva na nivou države.

Kako predlagač zakona podsjeća u obrazloženju, oblast zdravstva u Bosni i Hercegovini je, prema trenutnim ustavnim rješenjima, u nadležnosti entiteta (Republika Srpska) i podijeljenoj nadležnosti entiteta i kantona u Federaciji BiH, odnosno u nadležnosti Brčko distrikta BiH.

Tako su, u BiH, trenutno na snazi tri zakona o zdravstvenoj zaštiti i tri zakona o zdravstvenom osiguranju, a ključni problemi zdravstvenog sektora u BiH su neujednačen pristup zdravstvenoj zaštiti, nizak nivo kvaliteta usluga, nedostatak povjerenja u zdravstveni sektor i korupcija u zdravstvu.

Također, veliki problem predstavlja i neadekvatan i netransparentan sistem finansiranja, te velika akumulirana uzajamna dugovanja ustanova u sistemu zdravstvene zaštite, kao i dugovanja prema dobavljačima, uglavnom za lijekove i medicinska sredstva.

Stoga je jasno da se više ne smije čekati s reformama i da se pod hitno mora formirati Ministarstvo zdravstva BiH, smatra Bećirović, koji kaže da je očekivao da to Vijeće ministara uradi s obzirom na trenutnu situaciju s pandemijom koronavirusa.

Dodao je da to pitanje nije predmet stranačkog nadmudrivanja i prijenosa nadležnosti nego nužna potreba te je poručio da bi to trebalo što prije riješiti jer se jače zemlje ne mogu same nositi s pandemijom, a kamoli BiH koja ima tako razuđen sistem funkcioniranja zdravstva.

Tokom rasprave o tom zakonskom rješenju član Komisije iz Kluba Srba u Domu naroda Sredoje Nović (SNSD) podsjetio je da je zdravstvo u nadležnosti entiteta i jasno je da je Ustav BiH uredio nadležnosti koje pripadaju državnom nivou, a sve ostalo je u nadležnosti entiteta što ne znači da se to ne može mijenjati, ali mora postojati širi konsenzus.

Naglasio je da je u vrijeme kada je Nović bio ministar civilnih poslova postojala Koordinacija ministara zdravstva koji su rješavali sva pitanja koja se pojave u toj oblasti, sastajali su se jednom ili dva puta mjesečno, a ta koordinacija mogla je biti iskorištena i tokom borbe protiv pandemije koronavirusa.

S Novićem se složila članica Komisije iz Kluba Hrvata Lidija Bradara (HDZ) koja je također problematizirala i činjenicu da u prijedlogu zakona rečeno da za formiranje Ministarstva zdravstva BiH nisu potrebna dodatna finansijska sredstva, ali smatra da se oblast zdravstva treba urediti.

Član Komisije iz Kluba Bošnjaka Amir Fazlić (SDA) smatra da je ovo dobar pokušaj rješavanje pitanja zdravstva u BiH, podsjećajući da je pandemija koronavirusa nova pojava i dovela je do promjena u cijelom svijetu te je on mišljenja da je BiH trebala imati državno ministarstvo zdravstva.

– Ovo je dobar pokušaj delegata Bećirovića da to rješavamo, koordinacije mogu postojati, ali vidimo koliko one funkcioniraju, ako nas ova situacija s pandemijom nije ponukala da radimo na tome, ne znam šta će. Možda se zakon može popravljati, ali ću ga i ovako podržati – dodao je Fazlić.

Delegat Bećirović kazao je da zbog ovakvog sistema najviše ispaštaju građani, ocjenjujući da je ovakav sistem nepravedan i pogoduje korupciji te smatra da bi trebalo konačno povući neke poteze kojima se ta pitanja riješila.

Bećirović je predložio i izmjene Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave Bosne i Hercegovine koji također predviđaju formiranje Ministarstva zdravstva BiH, ali članovi Komisije i za ovaj zakon nisu utvrdili usklađenost sa Ustavom i pravnim sistemom niti su prihvatili principe niti jednog od zakona.

Članovi Komisije problematizirali su danas i činjenicu jer na sjednici nije bio prisutan niko ko bi obrazložio Izvještaj o radu Vijeća ministara za prošlu godinu koji je jedna od tačaka dnevnog reda.

Nović je ovaj izvještaj nazvao sumornim jer je prošle godine održano 36 sjednica, 19 redovnih i 17 vanrednih te se postavlja pitanje šta su ministri radili cijelu godinu. Iznio je i podatke da su usvojena tri zakona, urađene su tri strategije, a usvojeno je 180 informacija.

Članovi Komisije nisu usvojili Izvještaj o provođenju zakona iz nadležnosti Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine u 2019. godini.