Svijet se suočava s velikom demografskom promjenom. Po prvi put u zabilježenoj historiji broj ljudi starijih od 65 godina veći je od broja djece mlađe od pet godina.
Podaci pokazuju da ljudi širom svijeta žive sve duže, dok se istovremeno rađa sve manje djece. Ovaj trend više nije karakterističan samo za razvijene zemlje, već se posljednjih godina proširio i na veliki broj država u Aziji i drugim dijelovima svijeta.
Posebno je značajno to što je više od 71 posto svjetske populacije 2023. godine živjelo u zemljama u kojima žene u prosjeku rađaju manje od 2,1 djeteta. To je nivo koji se smatra potrebnim da bi se broj stanovnika dugoročno prirodno održavao.
Ako se ovakav trend nastavi, broj starijih ljudi nastavit će brzo rasti. Procjenjuje se da će populacija starijih od 65 godina sa oko 852 miliona u 2025. godini porasti na približno dvije milijarde do 2060. godine.
Najbrže starenje očekuje se u Aziji. Broj ljudi starijih od 65 godina na tom kontinentu mogao bi do 2060. godine porasti na više od 1,2 milijarde. Afrika će i dalje imati relativno mlado stanovništvo, ali će se i tamo broj starijih ljudi značajno povećati.
Ovakve promjene donose i ozbiljne izazove. Sve je manje mladih ljudi koji ulaze na tržište rada, dok istovremeno raste broj osoba kojima će biti potrebni zdravstvena zaštita, penzije i različiti oblici brige.
Ipak, starenje stanovništva ne treba posmatrati samo kao problem. Duži životni vijek jedan je od velikih uspjeha savremenog društva. Mnogi ljudi i nakon 65. godine mogu i žele ostati aktivni, raditi, volontirati, pomagati porodici i doprinositi zajednici.
Zbog toga će jedan od najvećih izazova u narednim decenijama biti kako društva mogu prilagoditi tržište rada, zdravstveni sistem i penzioni sistem novoj stvarnosti.
Jedno je sigurno – svijet se mijenja. Generacije koje dolaze živjet će u društvima u kojima će starijih ljudi biti sve više, a djece sve manje. Demografska slika planete zbog toga bi u narednim decenijama mogla izgledati potpuno drugačije nego danas.
