S dolaskom hladnijih dana ponovo se otvara pitanje kako zagrijati dom tako da boravak u njemu bude ugodan, a troškovi grijanja što manji. Iako mnogi imaju naviku pojačavati grijanje čim temperature padnu, stručnjaci savjetuju da se toplota prilagodi namjeni prostorije i vremenu koje u njoj provodimo.
Osim što utiče na osjećaj ugodnosti, temperatura u stanu važna je i za zdravlje ukućana. Previše hladan prostor može predstavljati problem, ali ni pretjerano zagrijavanje nije uvijek potrebno.
Koliko stepeni treba imati dnevni boravak?
Dnevni boravak je prostorija u kojoj porodica najčešće provodi najveći dio dana, zbog čega je važno održavati temperaturu koja omogućava ugodan boravak bez nepotrebnog trošenja energije.
Kao praktična smjernica preporučuje se oko 20 stepeni Celzijusa. Ova temperatura uglavnom pruža dobar balans između udobnosti i potrošnje energije, mada stvarne potrebe zavise od izolacije stana, odjeće i individualnog osjećaja toplote.
Spavaća soba ne mora biti jednako topla
Za kvalitetan odmor mnogima više odgovara nešto svježija prostorija. U spavaćoj sobi može biti dovoljno približno 17 stepeni, pod uslovom da je posteljina odgovarajuća i da prostor nije pretjerano hladan.
Važno je obratiti pažnju i na vlagu. Hladni zidovi i nedovoljno provjetravanje mogu pogodovati pojavi kondenzacije i plijesni, naročito u prostorijama sa slabijom izolacijom.
Dječija soba zahtijeva posebnu pažnju
U prostorijama u kojima borave djeca treba voditi računa o stabilnoj i ugodnoj temperaturi. Kao orijentaciona vrijednost može poslužiti oko 20 stepeni, uz prilagođavanje uzrastu djeteta i njegovim potrebama.
Posebno je važno izbjeći velike temperaturne razlike, pretjerano zagrijavanje i suv zrak. Roditelji bi trebali pratiti da li je djetetu ugodno, umjesto da se oslanjaju isključivo na podešavanje termostata.
U kuhinji je dovoljno nešto manje grijanja
Kuhinja je prostorija u kojoj se tokom pripreme hrane stvara dodatna toplota, pa grijanje često ne mora biti podešeno na isti nivo kao u dnevnom boravku.
Temperatura od oko 18 stepeni može biti sasvim dovoljna, zavisno od rasporeda prostorija i učestalosti korištenja kuhinje. Redovno provjetravanje posebno je korisno nakon kuhanja, kada se u zraku nakupljaju vlaga i mirisi.
Niže temperature mogu donijeti uštedu
Smanjivanje grijanja za samo jedan stepen može imati primjetan uticaj na potrošnju energije. Prema podacima njemačke Savezne agencije za okoliš, povećanje temperature za jedan stepen može značiti približno šest posto veću potrošnju energije za grijanje.
Zbog toga nema mnogo smisla zagrijavati prostorije više nego što je potrebno. Umjereno podešavanje temperature, uz pravilno korištenje grijanja, može pomoći da se računi drže pod kontrolom.
Ipak, pretjerano hlađenje stana nije dobro rješenje. Kada su zidovi i površine previše hladni, povećava se mogućnost kondenzacije i razvoja plijesni, što može negativno uticati na kvalitet zraka u domu.
Kratko provjetravanje bolje je od stalno otvorenog prozora
Jedna od čestih grešaka tokom zime jeste ostavljanje prozora otvorenog na kip tokom dužeg perioda. Na taj način toplota kontinuirano izlazi, dok se prostor ne provjetrava uvijek dovoljno efikasno.
Bolja opcija je nekoliko puta dnevno širom otvoriti prozore na približno pet do deset minuta. Tokom tog vremena grijanje je preporučljivo privremeno smanjiti ili isključiti kako se energija ne bi nepotrebno trošila.
U prostorijama s više vlage potrebno je češće obnavljati zrak. Kuhinja i kupatilo posebno zahtijevaju pažnju, jer se u njima vlaga brže nakuplja.
Zavjese i roletne mogu pomoći da toplota ostane u stanu
Toplotni gubici često su izraženiji tokom noći, naročito u stanovima sa starijom stolarijom ili slabijom izolacijom. Spuštanje roletni i zatvaranje zavjesa može predstavljati jednostavnu dodatnu zaštitu od gubitka toplote kroz prozore.
Uz to, korisno je provjeriti da li hladan zrak ulazi kroz prozorske okvire i vrata. Čak i manje pukotine mogu uticati na osjećaj hladnoće i povećati potrebu za grijanjem.
Temperatura mora biti prilagođena ukućanima
Svjetska zdravstvena organizacija navodi 18 stepeni Celzijusa kao važnu referentnu vrijednost za zaštitu zdravlja odraslih osoba u umjerenim i hladnijim klimatskim područjima. Starijim osobama, maloj djeci i ljudima s određenim hroničnim bolestima može biti potrebna viša temperatura.
Zbog toga ne postoji jedno pravilo koje odgovara svakom domaćinstvu. Najbolje je pronaći ravnotežu između toplote, zdravlja i potrošnje energije, uz redovno provjetravanje i sprečavanje pojave vlage.
Pravilno grijanje ne znači da stan mora biti vruć u svako doba dana. Mnogo je važnije održavati odgovarajuću temperaturu u svakoj prostoriji, izbjeći velike gubitke toplote i osigurati da dom ostane ugodan i zdrav tokom cijele zime.
