Članovi Planinarskog kluba „Goražde – Maglić“ i Planinarskog udruženja „Klek“ zaputili su se prema Nezuku kako bi učestvovali u tradicionalnom „Maršu mira“. Za njih ovaj pohod predstavlja mnogo više od pješačenja – to je izraz poštovanja prema žrtvama genocida i obaveza da se sačuva istina o ratnim stradanjima.
Učesnici iz Goražda podsjećaju da njihov grad i Srebrenicu povezuje slična sudbina iz perioda rata, jer su oba područja bila proglašena zaštićenim zonama Ujedinjenih nacija. Ističu da iskustva kroz koja su prošli stanovnici ova dva grada predstavljaju važan dio kolektivnog sjećanja.
Predsjednik Planinarskog kluba „Goražde – Maglić“ Fahrudin Hasović poručio je da bi se građani Goražda trebali u većem broju uključivati u ovakve pohode.
„Sjećanje na Srebrenicu ne može biti potpuno bez podsjećanja na ono što je proživjelo i Goražde. Naša obaveza je da odamo počast žrtvama i njegujemo kulturu sjećanja, jer su i stanovnici Goražda bili suočeni s teškim iskušenjima“, istakao je Hasović.
Među učesnicima je i Alija Lapo, koji već više od dvije decenije učestvuje u „Maršu mira“. Kaže da svaki odlazak na ovu stazu donosi snažne emocije i podsjeća na patnje kroz koje su ljudi prolazili.
„Kao ljudi iz Goražda razumijemo šta se dogodilo u Srebrenici, jer smo i sami živjeli iskustvo enklave. Svaki korak ovom stazom podsjeća na stradanja i gubitke. Kada postoji snažan razlog, ni dug put i teški vremenski uslovi nisu prepreka“, rekao je Lapo.
Posebnu pažnju učesnici posvećuju mladima koji se iz godine u godinu sve više priključuju ovom pohodu. Među njima je i Emela Hadžić, koja će po treći put preći cijelu trasu dugu oko 100 kilometara.
Ona naglašava da je važno da nove generacije poznaju činjenice o genocidu u Srebrenici i ratnim dešavanjima, kako bi se sjećanje i poruka mira nastavili prenositi.
Prije polaska, goraždanski planinari položili su cvijeće na Centralno spomen-obilježje i odali počast poginulim braniocima svog grada. Nakon dolaska u Nezuk pridružit će se hiljadama drugih učesnika „Marša mira“, koji će tokom trodnevnog pohoda preći put dug približno 100 kilometara, trasom kojom su se Srebreničani u julu 1995. godine pokušavali probiti prema slobodnoj teritoriji.
