Mnogi zbog posla, obaveza ili korištenja telefona prije spavanja često odmaraju manje nego što je organizmu potrebno. Iako se nekoliko neprospavanih noći može nadoknaditi, dugotrajan nedostatak sna može ostaviti posljedice na cjelokupno zdravlje.
Stručnjaci ističu da odraslim osobama u većini slučajeva treba između sedam i devet sati sna svake noći. Kada san redovno traje manje od šest sati, tijelo nema dovoljno vremena za oporavak, što može povećati rizik od različitih zdravstvenih problema.
Jedna od prvih posljedica manjka sna je slabljenje koncentracije i pamćenja. Osobe koje ne spavaju dovoljno često osjećaju umor, teže se fokusiraju i sporije donose odluke, što može utjecati na posao, školu i svakodnevne aktivnosti.
Nedostatak sna može negativno djelovati i na imunološki sistem. Organizam se tokom sna obnavlja i jača svoju odbranu, pa osobe koje hronično malo spavaju mogu biti podložnije prehladama i drugim infekcijama.
Osim toga, istraživanja pokazuju da loš san može utjecati na hormone koji regulišu osjećaj gladi. Zbog toga se češće javlja želja za kaloričnom hranom, što dugoročno može dovesti do povećanja tjelesne težine i većeg rizika od razvoja dijabetesa.
Ni zdravlje srca nije izuzetak. Dugotrajno spavanje kraće od preporučenog može biti povezano s povišenim krvnim pritiskom i većim rizikom od kardiovaskularnih bolesti.
Stručnjaci savjetuju da kvalitetan san postane dio svakodnevne rutine. Odlazak na spavanje u približno isto vrijeme, izbjegavanje ekrana prije odlaska u krevet i stvaranje mirnog okruženja za odmor mogu pomoći da san bude kvalitetniji i da se organizam pravilno oporavi.
